WORDTHEQUE - Word by word multilingual library
                       Logos' Croatian eBooks


              Project Gutenberg Consortia Center
                    http://www.Gutenberg.us

                           and the 

                World eBook Library Collection
                  http://www.WorldLibrary.net

        Bringing the world's eBook Collection Together


    Project Gutenberg Consortia Center is a member of the 
    World eBook Library Consortia, http://WorldLibrary.net


    The mission of the Project Gutenberg Consortia Center
    is to provide a similar framework for the collection
    of eBook collections as does Project Gutenberg for
    single eBooks, operating under the practices,
    and general guidelines of Project Gutenberg.


    The major additional function of Project Gutenberg
    Consortia Center is to manage the addition of large
    collections of eBooks from other eBook creation and
    collection centers around the world.



    For great classic literature visit:

    Project Gutenberg Consortia Center Bringing the world's
    eBook Collection Together http://www.Gutenberg.us










PROSLOV
Više od cetiri desetljeca Ciril Ciro Raic zapisuje Hercegovinu fotografijama. Problem nastaje kada zelite iz obilja njegova slikovnoga materijala izabrati okvir koji predstavlja Hercegovinu. Ali, prije toga trebalo bi objasniti što predstavlja Hercegovinu. Ovdje je opisana u cetverokutu Trebinje - Livno - Šcit - Gacko. Mozda ce tko prigovoriti da Livno i Tomislavgrad nisu Hercegovina u tradicionalnome i zemljopisnome smislu. Ipak, smatramo kako se radi o teritoriju s vrlo slicnom poviješcu, mediteranskim obiljezjem i etnološkim znacajkama, koji se moze u širemu vrednovanju zamisliti kao zalede hrvatskoga primorja od Splita do Dubrovnika.
Dakle, kako je zamišljena Hercegovina u Raicevu objektivu?
U tome svjetlopisnu zdanju krenuli smo kronološki: prvo pretpovijest, pa rimsko doba, rano kršcanstvo, srednji vijek, orijentalno doba i onda mletacko razdoblje. U tim vremenskim razdobljima izdvojeno je ono najznacajnije, najpoznatije, najvrednije, najzanimljivije, najslikovitije i najfotogenicnije. Komu nije znano da, su gradine i kamene gomile najdicniji ostatci iz pretpovijesti, nadgrobni natpisi iz rimske prošlosti, stecci iz srednjega vijeka a sahat kule iz orijentalna doba? Drugi veliki odsjecak Hercegovine predstavlja arhitektura, od mostova i ulica do vjerskih objekata svih konfesija. Raic je selu i zivotu na selu, jer Hercegovina je ponajprije ruralna sredina, posvetio puno snimaka. Mnogi od njih svjedoci su vremena koje je išcezlo pred našim ocima - gdje su sada stupe, mlinice, ognjišta, mobe, rezbarije, planinštarenje...? Priroda iz Cirina laboratorija odiše raskoši krajolika, polja, vrela, slapova, kamena i pecina. Nisu zaboravljene umjetnicke slike, knjige, nošnje, pucka glazba, gospodarstvo, šport i sve ono što je tkalo zivot i kamenoj i suncanoj Hercegovini.
Ako gledamo ocima statistike, Hercegovina je predstavljena kroz 33 vece tematske cjeline i 116 tema. Nastojalo se iz svih dvadeset opcina prikazati najznacajnije motive, negdje više, negdje manje, jer ima malih opcina i onih površinom zaista velikih - preko tisucu cetvornih kilometara. Logicno je da su pretpovijesna staništa blizu pecina iznad rijeka, rimska naselja i logori u ravnicama a srednjovjekovne kule na brdskim vrhuncima.
U odabiru fotografija koje predstavljaju Hercegovinu namjerno smo preskocili slike iz ratnoga razdoblja 1991. - 1995. Više je razloga za takav postupak. Zadnjih godina iz tiska je izišlo dosta monografija i knjiga s ratnim temama: genocidima, kulturocidima, urbicidima, srušenim vjerskim objektima i pokoljima neduzna pucanstva. Zbog ratnih zbivanja mnoga mjesta Raicu nisu bila dostupna. To bi suzilo i znatno reduciralo izbor i mjestopisnu zastupljenost, pa bi se upalo u subjektivne vode zbog nedostatka materijala i pogrešna tumacenja cinjenica. Odabir koji je ovdje napravljen predstavlja Hercegovinu kroz slojevitu prošlost, razlicite vlasti, sudare svjetova, kultura, vjera, pisama, ideja, zanosa, buna i gladi; Hercegovinu kroz vodu, kamen, cvijet i ptice.
Hercegovina u objektivu zivotno je djelo Cirila Raica. Slicna djela nije bilo. Pitanje je moze li ga više biti. Ipak, moze se pozvati A. B. Šimica i s njime reci da je Hercegovina slikarija na nebu.
Radoslav Dodig
KRATKA POVIJEST HERCEGOVINE
HERCEGOVINA, nekoc Zahumlje i Humska zemlja kao povijestan i zemljopisan naziv prvi se put pod tim imenom spominje 1454. u pismu bosanskoga sandzakbega Isa-bega Ishakovica. U širem smislu prostire se na 11.419 cetvornih kilometara, a prema popisu pucanstva iz 1991. u njoj je zivjelo 502.237 stanovnika. Do petsto metara nadmorske visine mozemo govoriti o niskoj (primorskoj) Hercegovini, dok iznad toga preteze visoka (planinska) Hercegovina. Kao zila kucavica njome protjece rijeka Neretva s više pritoka: Trebizatom, Ramom, Krupom, Bregavom i drugima. U krškom reljefu i dinarskim vrletima caruju visoke planine Maglic (2386 m), Volujak (2294 m), Cvrsnica (2228 m), Cincar (2006 m) i Dinara (1913). Najveca polja su Livanjsko (400 cetv. km), Duvanjsko (150 km) i Popovo (146 km).
Najstariji tragovi ljudskoga boravka otkriveni su u polupecini Badanj kod Stoca u kanjonu rijeke Bregave 1976. Ljudi su tu boravili oko 16 000 godina pr. Krista. Ostala znacajna pretpovijesna nalazišta su Varvara (Prozor), Crvena stijena iznad Trebišnjice, Ravlica pecina (Grude) i Zelena pecina iznad vrela Bune (Mostar). U neolitiku (mladem kamenu dobu), osim spomenutih, postojala su ljudska prebivališta na Cairu kod Stoca, Lisicicima kod Konjica i u okolici Posušja. Broncano doba (1800. - 700. pr. Kr.) znatno je bogatije nalazima. Najznacajniji ostatci iz broncanoga doba, a djelomice i iz zeljezna, svakako su gradine - utvrde na brdskim vrhuncima - i gomile - kamene grobne humka porazbacane po brdskom krajoliku. U zeljeznu dobu na povijesnoj pozornici javljaju se ilirska plemena, od kojih kao najpoznatija izdvajamo Delmate, Ardijejce i Daorse. Delmati su zivjeli u pocetku oko Duvanjskog i livanjskog polja, ali su se kasnije proširili do Jadranskoga mora i vjerojatno do Neretve. U primorju i uz donji tok rijeke Neretve gusarili su ratoborni Ardijejci. Daorsi su bili rano helenizirani, kovali su svoj novac, njihov glavni grad bio je iznad Ošanica kod Stoca.
Rimljani su vec u 3. st. pr. Kr. prodrli u dolinu Neretve. Iz Narone (Vid kod Metkovica) vodili su ratne operacije protiv buntovnih Delmata koje su konacno skršili nakon Batonova ustanka 6. - 9. st. nakon Krista. Hercegovina se našla unutar rimske provincije Dalmacije. Dalmatinski namjesnik Publije Kornelije Dolabela izgradio je od Salone (Solin kod Splita) više cesta koje su presijecale Hercegovinu. Jedna od znacajnijih bila je ona smjerom SALONA - NARONA - DILUNTUM - LEUSINIUM (Solin - Vid - Stolac - Trebinje). Iz rimskoga doba ostalo je veliki broj kamenih nadgrobnih natpisa rasijanih po mnogim muzejima (Humac, Mostar, Sarajevo, Split, Livno). Arheolozi su otkrili veci broj poljoprivrednih imanja (villae rusticae) - Mogorjelo, Panik, Višici i dr. U ranokršcanskom razdoblju podizu se brojne bazilike i crkve: Zitomislici, Cim, Klobuk, Tasovcici, Cerin, Lisicici i drugdje.
Od stoljeca sedmog zapocele su seobe Hrvata i Slavena preko rimskih provincija. U tome naletu propadaju mnogi gradovi, imanja, utvrde i hramovi. Razdoblje od VII. do IX. stoljeca povjesnicari nazivaju "mracna stoljeca", jer iz njih gotovo da nemamo nikakvih tragova. U 10. st. mozemo zakljuciti, prema bizantskom caru Konstantinu Porfirogenetu, da su na podrucju Hercegovine bile tri ranosrednjovjekovne knezevine: Paganija, Zahumlje i Travunija. Prvi poznati knez u Zahumlju bio je Mihovil Viševic (910. - 950.). Kasnije Zahumlje potpada pod vlast hrvatskih vladara Tomislava i Krešimira.
Uspon bosanske drzave poceo je za Stjepana II. Kotromanica (1322.-1353.). On je zavladao i Humom, koji ce dugo ostati u vlasti bosanskih vladara. Ipak, u 15. st. u Humskoj zemlji raste moc istaknutih velikaša, od kojih je za hercegovacku povijest najznacajniji Stjepan Vukcic Kosaca. Godine 1448. uzeo je titulu herceg. Bio je lukav politicar, prevrtljiv vjernik i zenskaroš.
Iz ranoga srednjeg vijeka, vjerojatno iz 12. st., potjece cuvena Humacka ploca, spiralan natpis na cirilici s ostatcima glagoljskih slova, danas u arheološkoj zbirci Franjevackoga samostana na Humcu. Brojni su nalazi karolinških maceva, ostruga, nakita i novca, posebice bizantskoga. Za trgovinu najveca je luka Drijeva na Neretvi blizu Gabele. U duhovnom zivotu misticna je pojava Crkve bosanske s hereticnim krstjanima. Utvrdeni gradovi su: Blagaj kod Mostara, Pocitelj, Ljubuški, Vidoški, Trebinje, Micevac, Livno, Klobuk i Kljuc kod Gacka. Cetrnaesto i petnaesto stoljece prepoznatljivo je i po steccima, kamenim nadgrobnim spomenicima, od kojih je najcuvenija nekropola Radimlja kod Stoca. Za povijesnicare i jezikoslovce vrijedni su cirilicni natpisi na steccima, od kojih spominjemo onaj Vignja Miloševica iz Kocerina kod Širokoga Brijega. Turci Osmanlije napali su i osvojili Bosnu 1463. te Hercegovinu 1482. Osnovan je Hercegovacki sandzak, koji 1580. ulazi u sastav Rumelijskoga ejaleta a potom u Bosanski pašaluk. Upravna podjela bila je razlicita u pojedinim razdobljima, ali se ipak najdulje zadrzavaju kadiluci i nahije kao administrativne jedinice. Spahijski (timarski) sustav unazadio je zemlju. Islam se znatno proširio, grade se dzamije i medrese, ali ruše katolicki samostani u Konjicu, Mostaru i Ljubuškom. Pocele su borbe s Mlecanima i Austrijancima, najzešce za Kandijskoga i Beckoga rata. Mirom u Karlovcu i Pozarevcu pocetkom 18. st. ustaljene su hercegovacke granice uglavnom do danas. U drugoj polovici 19. st. planuli su bune i ustanci, od kojih je najpoznatiji onaj iz 1875. kada je prva ustanicka puška planula na mostu na Krupi kod Draceva.
Austro - Ugarska okupirala je 1878. Bosnu i Hercegovinu. Hercegovina je postala okrug sa sjedištem u Mostaru. U Sarajevu je formirana Zemaljska vlada, a na celu joj je stajao zajednicki ministar financija Austrougarske monarhije, prvo B. Kallay a potom S. Burian. Godine 1914. izbio je prvi svjetski rat. Pred kraj rata velika glad desetkovala je Hercegovinu. Kao spasitelj djece pokazao se fra Didak Buntic.
U Kraljevstvu SHS, potom kraljevini Jugoslaviji, ostali su mnogi socijalni problemi neriješeni, posebice u poljoprivredi, jer je 88 posto pucanstva zivjelo od zemlje. Drzava je uvela monopol na duhan i niskim cijenama teško varala pucanstvo. Tracak nade unio je Stjepan Radic sa svojom Hrvatskom seljackom strankom (HSS). Godine 1939. Hercegovina se našla u Hrvatskoj banovini. Dvije godine kasnije izbija II. svjetski rat. Hercegovina se našla u sklopu Nezavisne Drzave Hrvatske u velikim zupama Hum i Dubrava. Mnogi Hrvati otišli su u domobrane i ustaše, u cije su redove dobrim dijelom stupali i Muslimani, dok su Srbi uglavnom bili u cetnicima. Pod vodstvom Josipa Broza Tita u Hercegovini razvio se i partizanski pokret. Uz pomoc saveznika oni ce 1945. odnijeti pobjedu. Hrvatski narod stradao je u pokolju kod Bleiburga, na Širokom Brijegu i na mnogim kriznim putovima. U veljaci 1945. partizani su bez suda ubili trideset franjevaca.
Razdoblje od 1945. do 1990. obiljezio je sustav socijalisticke Jugoslavije. U Hercegovini, uglavnom pasivnu kraju, nije bilo politickih sloboda. Vladalo je partijsko jednoumlje. Ipak, moramo zabiljeziti da je porasla materijalna izgradnja: niknule su tvornice, doduše mnoge politicke, ceste, škole, zeljeznica, hoteli i kulturne ustanove.
Prvi poslijeratni višestranacki izbori u Bosni i Hercegovini odrzani su 18. studenoga 1990. Pobijedile su tri nacionalne stranke: Hrvatska demokratska zajednica, Stranka demokratske akcije i Srpska demokratska stranka. Medutim, pocela su medustranacka suceljavanja i onda je JNA 1. listopada 1991. izvršila agresiju na Hercegovinu sravnivši sa zemljom hrvatsko selo Ravno. Rat u Bosni i Hercegovini bjesnio je sve do potpisivanja mira u Daytonu 22. studenoga 1995. Hercegovina
se našla u Federaciji Bosne i Hercegovine (zapadni dio) i Republici Srpskoj (istocni dio).
Radoslav Dodig
Monografije o Hercegovini:
Više autora, HERCEGOVINA, NIRO Privredni vjesnik, Zagreb, 1981.
Mato Njavro, HERCEGOVINA. POVIJEST, KULTURA, UMJETNOST, PRIRODNE ZNAMENITOSTI, TURIZAM, Privredni vjesnik, Zagreb, 1985.
Šimun Šito Coric, HERCEGOVCI - HRVATI HERCEGOVINE. MITOVI, PREDRASUDE, ZBILJA, Pegaz. Zagreb, 2995. Više autora, HERCEGOVINA NAŠ ZAVICAJ, Zavicajni klub studenata Hercegovine, Zagreb, 1996.










    For great classic literature visit:

    Project Gutenberg Consortia Center Bringing the world's
    eBook Collection Together http://www.Gutenberg.us