WORDTHEQUE - Word by word multilingual library
                       Logos' Croatian eBooks


              Project Gutenberg Consortia Center
                    http://www.Gutenberg.us

                           and the 

                World eBook Library Collection
                  http://www.WorldLibrary.net

        Bringing the world's eBook Collection Together


    Project Gutenberg Consortia Center is a member of the 
    World eBook Library Consortia, http://WorldLibrary.net


    The mission of the Project Gutenberg Consortia Center
    is to provide a similar framework for the collection
    of eBook collections as does Project Gutenberg for
    single eBooks, operating under the practices,
    and general guidelines of Project Gutenberg.


    The major additional function of Project Gutenberg
    Consortia Center is to manage the addition of large
    collections of eBooks from other eBook creation and
    collection centers around the world.



    For great classic literature visit:

    Project Gutenberg Consortia Center Bringing the world's
    eBook Collection Together http://www.Gutenberg.us










USTAV REPUBLIKE HRVATSKE
I. IZVORIŠNE OSNOVE 
Izrazavajuci tisucljetnu nacionalnu samobitnost i drzavnu opstojnost 
hrvatskoga naroda, potvrdenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u 
razlicitim drzavnim oblicima te odrzanjem i razvitkom drzavotvorne misli o 
povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu drzavnu suverenost, što se 
ocitovalo: 
- u stvaranju hrvatskih knezevina u VII. stoljecu; 
- u srednjovjekovnoj samostalnoj drzavi Hrvatskoj utemeljenoj u IX. 
stoljecu; 
- u Kraljevstvu Hrvata uspostavljenome u X. stoljecu; 
- u odrzanju hrvatskoga drzavnog subjektiviteta u hrvatsko-ugarskoj 
personalnoj uniji; 
- u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora godine 1527. o izboru 
kralja iz Habsburške dinastije; 
- u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora o pragmaticnoj 
sankciji iz godine 1712; 
- u zakljuccima Hrvatskoga sabora godine 1848. o obnovi cjelovitosti 
Trojedne Kraljevine Hrvatske pod banskom vlašcu, na temelju povijesnoga, 
drzavnoga i prirodnoga prava hrvatskog naroda; 
- u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi 1868. godine o uredenju odnosa izmedu 
Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske na temelju 
pravnih tradicija obiju drzava i Pragmaticke sankcije iz godine 1712; 
- u odluci Hrvatskoga sabora 29. listopada godine 1918. o raskidanju 
drzavnopravnih odnosa Hrvatske s Austro-Ugarskom te o istodobnu pristupanju 
samostalne Hrvatske, s pozivom na povijesno i prirodno nacionalno pravo, 
Drzavi Slovenaca, Hrvata i Srba, proglašenoj na dotadašnjem teritoriju 
Habsburške monarhije; 
- u cinjenici da odluku Narodnoga vijeca Drzave SHS o ujedinjenju sa 
Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca 
1918.), poslije (3. listopada 1929.) proglašenoj Kraljevinom Jugoslavijom, 
Hrvatski sabor nikada nije sankcionirao; 
- u osnutku Banovine Hrvatske godine 1939. kojom je obnovljena hrvatska 
drzavna samobitnost u Kraljevini Jugoslaviji; 
- u uspostavi temelja drzavne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskoga 
rata, izrazenoj nasuprot proglašenju Nezavisne Drzave Hrvatske (1941.) u 
odlukama Zemaljskog antifašistickog vijeca narodnog oslobodenja Hrvatske 
(1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u 
ustavima Socijalisticke Republike Hrvatske (1963-1990.). 
Na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunistickoga sustava i promjena 
medunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod, na prvim demokratskim 
izborima (godine 1990.), slobodno izrazenom voljom potvrdio svoju 
tisucgodišnju drzavnu samobitnost. Novim Ustavom Republike Hrvatske (1990.) 
i pobjedom u Domovinskom ratu (1991-1995.) hrvatski je narod iskazao svoju 
odlucnost i spremnost za uspostavu i ocuvanje Republike Hrvatske kao 
samostalne i nezavisne, suverene i demokratske drzave. 
Polazeci od iznesenih povijesnih cinjenica, te opceprihvacenih nacela u 
suvremenu svijetu i neotudivosti i nedjeljivosti, neprenosivosti i 
nepotrošivosti prava na samoodredenje i drzavnu suverenost hrvatskog 
naroda, ukljucujuci i neokrnjeno pravo na odcjepljenje i udruzivanje, kao 
osnovnih preduvjeta za mir i stabilnost medunarodnog poretka, Republika 
Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna drzava hrvatskog naroda i drzava 
pripadnika autohtonih nacionalnih manjina: Srba, Ceha, Slovaka, Talijana, 
Madzara, Zidova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina i drugih, koji 
su njezini drzavljani, kojima se jamci ravnopravnost s gradanima hrvatske 
narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama 
OUN i zemalja slobodnog svijeta. 
Poštujuci na slobodnim izborima odlucno izrazenu volju hrvatskoga naroda i 
svih gradana, Republika Hrvatska oblikuje se i razvija kao suverena i 
demokratska drzava u kojoj se jamce i osiguravaju ravnopravnost, slobode i 
prava covjeka i drzavljanina, te promice njihov gospodarski i kulturni 
napredak i socijalno blagostanje. 
II. TEMELJNE ODREDBE 
Clanak 1. 
Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna 
drzava. 
U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao 
zajednici slobodnih i ravnopravnih drzavljana. 
Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim 
odlucivanjem. 
Clanak 2. 
Suverenitet Republike Hrvatske neotudiv je, nedjeljiv i neprenosiv. 
Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim podrucjem, 
rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim 
morem te zracnim prostorom iznad tih podrucja. 
Republika Hrvatska ostvaruje, u skladu s medunarodnim pravom, suverena 
prava i jurisdikciju u morskim podrucjima i u podmorju Jadranskoga mora 
izvan drzavnoga podrucja do granica sa susjedima. 
Hrvatski drzavni sabor i narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i 
zakonom, odlucuje: 
- o uredivanju gospodarskih, pravnih i politickih odnosa u Republici 
Hrvatskoj; 
- o ocuvanju prirodnog i, kulturnog bogatstva i korištenju njime; 
- o udruzivanju u saveze s drugim drzavama. 
Saveze s drugim drzavama Republika Hrvatska sklapa zadrzavajuci suvereno 
pravo da sama odlucuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih 
istupa. 
Clanak 3. 
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna 
pravda, poštivanje prava covjeka, nepovredivost vlasništva, ocuvanje 
prirode i covjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranacki 
sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. 
Clanak 4. 
U Republici Hrvatskoj drzavna je vlast ustrojena na nacelu diobe vlasti na 
zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. 
Clanak 5. 
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali 
propisi i s Ustavom i sa zakonom. 
Svatko je duzan drzati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak 
Republike Hrvatske. 
Clanak 6. 
Slobodno je osnivanje politickih stranaka. 
Politicke se stranke ustrojavaju po teritorijalnom nacelu. 
Nije dopušten rad politicke stranke koja svojim programom ili djelovanjem 
nasilno ugrozava demokratski ustavni poredak, neovisnost, jedinstvenost ili 
teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske. 
Clanak 7. 
Oruzane snage Republike Hrvatske štite njezin suverenitet i neovisnost i 
brane njenu teritorijalnu cjelovitost. 
Obrambeno se ustrojstvo Republike Hrvatske ureduje zakonom. 
Clanak 8. 
Granice se Republike Hrvatske mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskog 
drzavnog sabora. 
Clanak 9. 
Hrvatsko drzavljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak ureduje se zakonom. 
Drzavljanin Republike Hrvatske ne moze biti prognan iz Republike Hrvatske 
niti mu se moze oduzeti drzavljanstvo, a ne moze biti ni izrucen drugoj 
drzavi. 
Clanak 10. 
Republika Hrvatska štiti prava i interese svojih drzavljana koji zive ili 
borave u inozemstvu i promice njihove veze s domovinom. 
Dijelovima hrvatskoga naroda u drugim drzavama jamci se osobita skrb i 
zaštita Republike Hrvatske. 
Clanak 11. 
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb cija je osnovica 25 
naizmjenicnih crvenih i bijelih (srebrenih) polja. 
Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, 
s povijesnim hrvatskim grbom u sredini. 
Himna je Republike Hrvatske "Lijepa naša domovino". 
Opis povijesnoga hrvatskog grba i zastave i tekst himne te uporaba i 
zaštita tih i drugih drzavnih znamenja ureduje se zakonom. 
Clanak 12. 
U Republici Hrvatskoj u sluzbenoj je uporabi hrvatski jezik i latinicno 
pismo. 
U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinicno pismo u 
sluzbenu se uporabu moze uvesti i drugi jezik te cirilicno ili koje drugo 
pismo pod uvjetima propisanima zakonom. 
Clanak 13. 
Glavni je grad Republike Hrvatske Zagreb. 
Grad Zagreb je posebna i jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina, kojoj 
se ustrojstvo ureduje zakonom. 
III. TEMELJNE SLOBODE I PRAVA COVJEKA 
I GRAĐANINA 
1. Zajednicke odredbe 
Clanak 14. 
Svaki covjek i gradanin u Republici Hrvatskoj ima sva prava i slobode, 
neovisno o njegovoj rasi, boji koze, spolu, jeziku, vjeri, politickom ili 
drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rodenju, 
naobrazbi, društvenom polozaju ili drugim osobinama. 
Svi su pred zakonom jednaki. 
Clanak 15. 
U Republici Hrvatskoj jamci se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih 
manjina. 
Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamci se sloboda izrazavanja 
narodnosne pripadnosti, slobodno sluzenje svojim jezikom i pismom i 
kulturna autonomija. 
Clanak 16. 
Slobode i prava mogu se ograniciti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda 
i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. 
Clanak 17. 
U doba ratnog stanja ili neposredne ugrozenosti neovisnosti i 
jedinstvenosti drzave, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i 
prava zajamcena Ustavom mogu se ograniciti. O tome odlucuje Hrvatski 
drzavni sabor dvotrecinskom vecinom svih zastupnika, a ako se Sabor ne moze 
sastati, predsjednik Republike. 
Opseg ogranicenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne 
moze imati nejednakost gradana s obzirom na rasu, boju koze, spol, jezik, 
vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo. 
Niti u slucaju neposredne opasnosti za opstanak drzave ne moze se 
ograniciti primjena odredbi ovoga Ustava o pravu na zivot, zabrani mucenja, 
surovog ili ponizavajuceg postupanja ili kaznjavanja, o pravnoj odredenosti 
kaznjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi. 
Clanak 18. 
Jamci se pravo na zalbu protiv pojedinacnih pravnih akata donesenih u 
postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom. 
Pravo na zalbu moze biti iznimno iskljuceno u slucajevima odredenima 
zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita. 
Clanak 19. 
Pojedinacni akti drzavne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju 
biti utemeljeni na zakonu. 
Zajamcuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinacnih akata upravnih vlasti 
i tijela koja imaju javne ovlasti. 
Clanak 20. 
Tko se ogriješi o odredbe ovoga Ustava o temeljnim slobodama i pravima 
covjeka i gradanina, osobno je odgovoran i ne moze se opravdati višim 
nalogom. 
2. Osobne i politicke slobode i prava 
Clanak 21. 
Svako ljudsko bice ima pravo na zivot. 
U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne. 
Clanak 22. 
Covjekova je sloboda i osobnost nepovrediva. 
Nikomu se ne smije oduzeti ili ograniciti sloboda, osim kada je to odredeno 
zakonom, o cemu odlucuje sud. 
Clanak 23. 
Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja ili, bez 
svoje privole, lijecnickim ili znanstvenim pokusima. 
Zabranjen je prisilni i obvezatni rad. 
Clanak 24. 
Nitko ne moze biti uhicen ili pritvoren bez pismenoga, sudbenog i na zakonu 
utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti procitan i urucen uhiceniku 
prilikom oduzimanja slobode. 
Bez sudbenoga naloga redarstvo moze uz obvezu da je odmah preda sudu 
uhititi osobu protiv koje postoji osnovana sumnja da je pocinila teško 
kazneno djelo odredeno zakonom. Uhicena osoba mora odmah na nacin njoj 
razumljiv biti obaviještena o razlozima uhicenja, te o svojim pravima 
utvrdenima zakonom. 
Svaka se osoba koja je uhicena ili pritvorena ima pravo zaliti sudu, koji 
ce bez odgode odluciti o zakonitosti lišenja slobode. 
Clanak 25. 
Sa svakim se uhicenikom i osudenikom mora postupati covjecno i poštivati 
njegovo dostojanstvo. 
Tko je god pritvoren i optuzen zbog kaznenog djela, ima pravo u najkracem 
roku, odredenom zakonom, biti izveden pred sud i u zakonskom roku osloboden 
ili osuden. 
Pritvorenik se, uz zakonsko jamstvo, moze pustiti da se brani sa slobode. 
Svatko tko je bio nezakonito lišen slobode ili osuden ima, u skladu sa 
zakonom, pravo na odštetu i javnu ispriku. 
Clanak 26. 
Svi su gradani i stranci jednaki pred sudovima i drugim drzavnim i inim 
tijelima koja imaju javne ovlasti. 
Clanak 27. 
Odvjetništvo kao samostalna i neovisna sluzba osigurava gradanima pravnu 
pomoc, u skladu sa zakonom. 
Clanak 28. 
Svatko je neduzan i nitko ga ne moze smatrati krivim za kazneno djelo dok 
mu se pravomocnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. 
Clanak 29. 
Svatko tko je osumnjicen ili optuzen zbog kaznenog djela ima pravo: 
- na pravicno sudenje pred nadleznim sudom ustanovljenime zakonom; 
- u najkracem roku biti izviješten o razlozima optuzbe što se dize protiv 
njega i o dokazima koji ga terete; 
- na branitelja i nesmetano opcenje s braniteljem, i s tim pravom mora biti 
upoznat; 
- da mu se sudi u njegovoj nazocnosti, ukoliko je dostupan sudu, te da se 
brani sam ili uz pomoc branitelja kojega je sam izabrao. 
Okrivljenik i optuzenik ne smije se siliti da iskazuje protiv sebe ili da 
prizna krivnju. 
Dokazi pribavljeni na nezakonit nacin ne mogu se uporabiti u sudskom 
postupku. 
Clanak 30. 
Kaznena osuda za teška i osobito necasna kaznena djela moze, u skladu sa 
zakonom, imati za posljedicu gubitak stecenih ili zabranu stjecanja na 
odredeno vrijeme nekih prava na obavljanje odredenih poslova, ako to 
zahtijeva zaštita pravnog poretka. 
Clanak 31. 
Nitko ne moze biti kaznjen za djelo koje prije nego je pocinjeno nije bilo 
utvrdeno zakonom ili medunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moze 
izreci kazna koja nije bila odredena zakonom. Ako zakon nakon pocinjenog 
djela odredi blazu kaznu, odredit ce se takva kazna. 
Nitko ne moze ponovno biti suden za djelo za koje je vec bio suden i za 
koje je donesena pravomocna sudska odluka. 
Ne moze se ponoviti kazneni postupak protiv osobe koja je oslobodena 
pravomocnom presudom. 
Clanak 32. 
Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo 
slobodno se kretati i birati boravište. 
Svaki gradanin Republike Hrvatske ima pravo u bilo koje doba napustiti 
teritorij drzave i naseliti se trajno ili privremeno u inozemstvu i bilo 
kada se vratiti u domovinu. 
Pravo kretanja na teritoriju Republike Hrvatske, pravo ulaska u nju i 
izlaska iz nje moze se iznimno ograniciti zakonom, ako je to nuzno radi 
zaštite pravnog poretka, ili zdravlja, prava i sloboda drugih. 
Clanak 33. 
Strani drzavljanin i osobe bez drzavljanstva mogu dobiti utocište u 
Republici Hrvatskoj, osim ako su progonjeni za nepoliticke zlocine i 
djelatnosti oprecne temeljnim nacelima medunarodnog prava. 
Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ne moze 
biti protjeran ni izrucen drugoj drzavi, osim kad se mora izvršiti odluka 
donesena u skladu s medunarodnim ugovorom i zakonom. 
Clanak 34. 
Dom je nepovrediv. 
Samo sud moze obrazlozenim pismenim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti 
da se dom ili drugi prostor pretrazi. 
Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu 
nazocni pri pretrazi doma ili drugoga prostora. 
U skladu s uvjetima što ih predvida zakon, redarstvene vlasti mogu i bez 
sudskog naloga ili privole drzatelja stana uci u dom ili prostorije te 
izvršiti pretragu bez nazocnosti svjedoka, ako je to neophodno radi 
izvršenja naloga o uhicenju ili radi hvatanja pocinitelja kaznenog djela 
odnosno otklanjanja ozbiljne opasnosti po zivot i zdravlje ljudi ili 
imovinu veceg opsega. 
Pretraga radi pronalazenja ili osiguranja dokaza za koje postoji osnovana 
vjerojatnost da se nalaze u domu pocinitelja kaznenog djela, moze se 
poduzeti samo u nazocnosti svjedoka. 
Clanak 35. 
Svakomu se covjeku i gradaninu jamci štovanje i pravna zaštita njegova 
osobnog i obiteljskog zivota, dostojanstva, ugleda i casti. 
Clanak 36. 
Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika opcenja zajamcena je i 
nepovrediva. 
Samo se zakonom mogu propisati ogranicenja nuzna za zaštitu sigurnosti 
drzave ili provedbu kaznenog postupka. 
Clanak 37. 
Svakom se jamci sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole 
ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obradivati i koristiti samo 
uz uvjete odredene zakonom. 
Zakonom se ureduje zaštita podataka te nadzor nad djelovanjem informatickih 
sustava u drzavi. 
Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrdenoj svrsi njihovoga 
prikupljanja. 
Clanak 38. 
Jamci se sloboda mišljenja i izrazavanja misli. 
Sloboda izrazavanja misli obuhvaca osobito slobodu tiska i drugih sredstava 
priopcavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih 
ustanova javnog priopcavanja. 
Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i 
pristupa informaciji. 
Jamci se pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješcu povrijedeno 
Ustavom utvrdeno pravo. 
Clanak 39. 
Zabranjeno je i kaznjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu 
nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrznju ili bilo koji oblik 
nesnošljivosti. 
Clanak 40. 
Jamci se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno ocitovanje 
vjere ili drugog uvjerenja. 
Clanak 41. 
Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drzave. 
Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske 
obrede, osnivati škole, ucilišta, druge zavode, socijalne i dobrotvorne 
ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uzivaju zaštitu i 
pomoc drzave. 
Clanak 42. 
Svim se gradanima priznaje pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed. 
Clanak 43. 
Gradanima se jamci pravo na slobodno udruzivanje radi zaštite njihovih 
probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politicka, nacionalna, 
kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga gradani mogu slobodno 
osnivati politicke stranke, sindikate i druge udruge, ukljucivati se u njih 
ili iz njih istupati. 
Pravo slobodnog udruzivanja ograniceno je zabranom nasilnog ugrozavanja 
demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i 
teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. 
Clanak 44. 
Svaki gradanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, 
sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne sluzbe. 
Clanak 45. 
Biracko pravo, opce i jednako, imaju svi hrvatski drzavljani s navršenih 18 
godina. Biracko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim 
glasovanjem. 
U izborima za Zastupnicki dom Sabora i predsjednika Republike ostvarivanje 
birackog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim drzavljanima koji se u 
doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati i u 
drzavama u kojima se nalaze ili na koji drugi nacin odreden zakonom. 
Clanak 46. 
Svaki gradanin ima pravo slati predstavke i prituzbe, davati prijedloge 
drzavnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. 
Clanak 47. 
Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske duznost je svih za to sposobnih 
gradana. 
Dopušten je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili 
moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnickih duznosti 
u oruzanim snagama. Te su osobe obvezane ispunjavati druge duznosti 
odredene zakonom. 
3. Gospodarska, socijalna i kulturna prava 
Clanak 48. 
Jamci se pravo vlasništva. 
Vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasnickoga prava i njiho- vi korisnici 
duzni su pridonositi opcem dobru. 
Strana osoba moze stjecati pravo vlasništva uz uvjete odredene zakonom. 
Jamci se pravo nasljedivanja. 
Clanak 49. 
Poduzetnicka i trzišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike 
Hrvatske. 
Drzava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni polozaj na trzištu. 
Zabranjeni su monopoli. 
Drzava potice gospodarski napredak i socijalno blagostanje gradana i brine 
se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. 
Prava stecena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim 
pravnim aktom. 
Inozemnom ulagacu jamci se slobodno iznošenje dobiti i ulozenog kapitala. 
Clanak 50. 
Zakonom je moguce u interesu Republike Hrvatske ograniciti ili oduzeti 
vlasništvo, uz naknadu trzišne vrijednosti. 
Poduzetnicka se sloboda i vlasnicka prava mogu iznimno ograniciti zakonom 
radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog 
okoliša i zdravlja ljudi. 
Clanak 51. 
Svatko je duzan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa 
svojim gospodarskim mogucnostima. 
Porezni se sustav temelji na nacelima jednakosti i pravednosti. 
Clanak 52. 
More, morska obala i otoci, vode, zracni prostor, rudno blago i druga 
prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i zivotinjski svijet, 
drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobito kulturnog, 
povijesnog, gospodarskog i ekološkog znacenja, za koje je zakonom odredeno 
da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu. 
Zakonom se odreduje nacin na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku 
mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, 
te naknada za ogranicenja kojima su podvrgnuti. 
Clanak 53. 
Hrvatska narodna banka je središnja banka Republike Hrvatske. 
Hrvatska narodna banka odgovorna je, u okviru svojih prava i duznosti, za 
stabilnost valute i za opcu likvidnost placanja u zemlji i prema 
inozemstvu. 
Hrvatska narodna banka u svom radu je samostalna i odgovorna Hrvatskom 
drzavnom saboru. Dobit ostvarena poslovanjem Hrvatske narodne banke pripada 
drzavnom proracunu. 
Polozaj Hrvatske narodne banke ureduje se zakonom. 
Clanak 54. 
Svatko ima pravo na rad i slobodu rada. 
Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima 
dostupno svako radno mjesto i duznost. 
Clanak 55. 
Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moze osigurati sebi i obitelji 
slobodan i dostojan zivot. 
Najduze radno vrijeme odreduje se zakonom. 
Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i placeni godišnji odmor i ovih 
se prava ne moze odreci. 
Zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjela pri odlucivanju u 
poduzecu. 
Clanak 56. 
Pravo zaposlenih i clanova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i 
socijalno osiguranje ureduje se zakonom i kolektivnim ugovorom. 
Prava u svezi s porodajem, materinstvom i njegom djece ureduju se zakonom. 
Clanak 57. 
Slabim, nemocnima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, 
nezbrinutim gradanima drzava osigurava pravo na pomoc za podmirenje 
osnovnih zivotnih potreba. 
Posebnu skrb drzava posvecuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu 
ukljucivanju u društveni zivot. 
Ne moze se zabraniti primanje humanitarne pomoci iz inozemstva. 
Clanak 58. 
Svakomu se gradaninu jamci pravo na zdravstvenu zaštitu. 
Clanak 59. 
Radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju 
pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. 
Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruzivati se u medunarodne 
sindikalne organizacije. 
U oruzanim snagama i redarstvu zakonom se moze ograniciti sindikalno 
organiziranje. 
Poslodavci imaju pravo osnivati udruge i slobodno u njih stupati i iz njih 
istupati. 
Clanak 60. 
Jamci se pravo na štrajk. 
U oruzanim snagama, redarstvu, drzavnoj upravi i javnim sluzbama odredenima 
zakonom moze se ograniciti pravo na štrajk. 
Clanak 61. 
Obitelj je pod osobitom zaštitom drzave. 
Brak i pravni odnosi u braku, izvanbracnoj zajednici i obitelji ureduju se 
zakonom. 
Clanak 62. 
Drzava štiti materinstvo, djecu i mladez te stvara socijalne, kulturne, 
odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promice ostvarivanje prava na 
dostojan zivot. 
Clanak 63. 
Roditelji su duzni odgajati, uzdrzavati i školovati djecu te imaju pravo i 
slobodu da samostalno odlucuju o odgoju djece. 
Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj 
njegove osobnosti. 
Tjelesno i duševno ošteceno i socijalno zapušteno dijete ima pravo na 
osobitu njegu, obrazovanje i skrb. 
Djeca su duzna brinuti se za stare i nemocne roditelje. 
Drzava osobitu skrb posvecuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje 
se ne brinu roditelji. 
Clanak 64. 
Duznost je svih da štite djecu i nemocne osobe. 
Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom odredene dobi niti smiju 
biti prisiljavana na rad koji štetno utjece na njihovo zdravlje ili 
cudorede, niti im se takav rad smije dopustiti. 
Mladez, majke i invalidne osobe imaju pravo na osobitu zaštitu na radu. 
Clanak 65. 
Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno. 
Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjoškolsko i visokoškolsko 
obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima. 
Clanak 66. 
Uz uvjete odredene zakonom, gradani mogu osnivati privatne škole i 
ucilišta. 
Clanak 67. 
Jamci se autonomija sveucilišta. 
Sveucilište samostalno odlucuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa 
zakonom. 
Clanak 68. 
Jamci se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetnickog stvaralaštva. 
Drzava potice i pomaze razvitak znanosti, kulture i umjetnosti. 
Drzava štiti znanstvena, kulturna i umjetnicka dobra kao duhovne narodne 
vrednote. 
Jamci se zaštita moralnih i materijalnih prava koja proistjecu iz 
znanstvenoga, kulturnog, umjetnickog, intelektualnog i drugog stvaralaštva. 
Drzava potice i pomaze skrb o tjelesnoj kulturi i športu. 
Clanak 69. 
Svatko ima pravo na zdrav zivot. 
Drzava osigurava pravo gradana na zdrav okoliš. 
Gradani, drzavna, javna i gospodarska tijela i udruge duzni su, u sklopu 
svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvecivati zaštiti zdravlja 
ljudi, prirode i ljudskog okoliša. 
IV. USTROJSTVO DRZAVNE VLASTI 
1. Hrvatski drzavni sabor 
Clanak 70. 
Hrvatski drzavni sabor je predstavnicko tijelo gradana i nositelj 
zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. 
Hrvatski drzavni sabor se sastoji od Zastupnickog doma i Zupanijskog doma. 
Clanak 71. 
Zastupnicki dom ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na 
temelju opceg i jednakoga birackog prava, biraju neposredno tajnim 
glasovanjem. 
U Zupanijski dom gradani svake zupanije, na temelju opcega birackog prava, 
biraju neposredno tajnim glasovanjem tri zastupnika. 
Predsjednik Republike po isteku mandata postaje, ako se izricito ne odrekne 
te duznosti, dozivotni clan Zupanijskog doma. 
Predsjednik Republike moze imenovati iz reda za Republiku Hrvatsku osobito 
zasluznih gradana do pet zastupnika u Zupanijski dom. 
Clanak 72. 
Zastupnici se u domove Hrvatskog drzavnog sabora biraju na vrijeme od 
cetiri godine. 
Nitko ne moze istodobno biti zastupnikom u Zastupnickom domu i Zupanijskom 
domu. 
Zakonom se odreduje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u domove 
Sabora. 
Clanak 73. 
Izbori se za zastupnike u domove Hrvatskog drzavnog sabora odrzavaju 
najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja domova Sabora. 
Prvo zasjedanje domova Hrvatskog drzavnog sabora odrzava se najkasnije 20 
dana nakon provedenih izbora. 
Clanak 74. 
Zastupnici u Hrvatskom drzavnom saboru nemaju obvezujuci mandat. 
Zastupnici u Saboru primaju stalnu novcanu naknadu i imaju druga prava 
odredena zakonom. 
Clanak 75. 
Zastupnici u Hrvatskom drzavnom saboru imaju imunitet. 
Zastupnik ne moze biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kaznjen 
za izrazeno mišljenje ili glasovanje u Saboru. 
Zastupnik ne moze biti pritvoren niti se protiv njega moze pokrenuti 
kazneni postupak bez odobrenja doma Sabora. 
Zastupnik moze biti pritvoren bez odobrenja doma Sabora samo ako je zatecen 
da vrši kaznjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duzem 
od pet godina. O takvom se slucaju izvješcuje predsjednika doma Sabora. 
Ako dom Sabora nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da 
se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet 
odlucuje mandatno-imunitetno povjerenstvo doma, s time što njegovu odluku 
mora naknadno potvrditi dom Sabora. 
Clanak 76. 
Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom drzavnom saboru moze se zakonom 
produziti samo u slucaju rata. 
Clanak 77. 
Zastupnicki dom i Zupanijski dom mogu se raspustiti ako to odluci vecina 
svih njihovih zastupnika. 
Predsjednik Republike moze, u skladu s Ustavom, raspustiti Zastupnicki dom. 
Clanak 78. 
Domovi Hrvatskog drzavnog sabora redovito zasjedaju dva puta godišnje: prvi 
put, izmedu 15. sijecnja i 30. lipnja i drugi put, izmedu 15. rujna i 15. 
prosinca. 
Domovi Hrvatskog drzavnog sabora zasjedaju izvanredno na zahtjev 
predsjednika Republike, Vlade ili vecine zastupnika u domu. 
Clanak 79. 
Unutarnje ustrojstvo i nacin rada Zastupnickog doma i Zupanijskog doma 
ureduje se poslovnikom, u skladu s Ustavom. 
Poslovnik doma donosi se vecinom glasova svih zastupnika. 
Zastupnicki dom i Zupanijski dom imaju predsjednika i jednog ili više 
potpredsjednika. 
Prava i duznosti predsjednika i potpredsjednika doma utvrduju se 
poslovnikom. 
Predsjednik Zastupnickog doma predsjednik je i Hrvatskog drzavnog sabora. 
Clanak 80. 
Zastupnicki dom: 
- odlucuje o donošenju i promjeni Ustava; 
- donosi zakone; 
- donosi drzavni proracun; 
- odlucuje o ratu i miru; 
- odlucuje o promjeni granica Republike Hrvatske; 
- raspisuje referendum; 
- obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom; 
- nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih duznosti 
odgovornih Saboru, u skladu s Ustavom i zakonom; 
- daje amnestiju za kaznena djela; 
- obavlja druge poslove utvrdene Ustavom. 
Clanak 81. 
Zupanijski dom: 
- predlaze Zastupnickome domu zakone i raspisivanje referenduma; 
- raspravlja i moze davati mišljenje o pitanjima koja su u djelokrugu 
Zastupnickog doma; 
- daje Zastupnickomu domu prethodno mišljenje u postupku donošenja Ustava 
te zakona kojima se ureduju nacionalna prava, razraduju Ustavom utvrdene 
slobode i prava covjeka i gradanina, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug 
i nacin rada drzavnih tijela i ustrojstvo lokalne samouprave i uprave; 
- moze u roku od petnaest dana od dana izglasavanja zakona o Zastupnickom 
domu, uz obrazlozeno mišljenje, vratiti zakon na ponovno odlucivanje 
Zastupnickomu domu. U tom slucaju Zastupnicki dom u donošenju zakona 
odlucuje natpolovicnom vecinom svih zastupnika, osim kada Zastupnicki dom 
zakone donosi dvotrecinskom vecinom; 
- obavlja druge poslove utvrdene Ustavom. 
Clanak 82. 
Ako Ustavom nije drugacije odredeno, Zastupnicki dom i Zupanijski dom 
donose odluke vecinom glasova ukoliko je na sjednici nazocna vecina 
zastupnika. 
Zastupnici glasuju osobno. 
Clanak 83. 
Zakone kojima se ureduju nacionalna prava Zastupnicki dom donosi 
dvotrecinskom vecinom glasova svih zastupnika. 
Zakone kojima se razraduju Ustavom utvrdene slobode i prava covjeka i 
gradanina, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nacin rada drzavnih 
tijela i ustrojstvo lokalne samouprave i uprave Zastupnicki dom donosi 
vecinom glasova svih zastupnika. 
Clanak 84. 
Sjednice su domova Hrvatskog drzavnog sabora javne. 
Clanak 85. 
Pravo da predlaze zakone ima svaki zastupnik u Zastupnickom domu, radna 
tijela Zastupnickog doma, Zupanijski dom i Vlada Republike Hrvatske. 
Clanak 86. 
Zastupnici u domovima Hrvatskog drzavnog sabora imaju, u skladu s 
poslovnikom, pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim 
ministrima zastupnicka pitanja. 
Clanak 87. 
Zastupnicki dom moze raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, 
o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. 
Predsjednik Republike moze na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika 
Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom 
pitanju za koje drzi da je vazno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost 
Republike Hrvatske. 
Na referendumu se odlucuje vecinom biraca koji su glasovali, uz uvjet da je 
referendumu pristupila vecina od ukupnog broja biraca u Republici 
Hrvatskoj. 
Odluka donesena na referendumu obvezatna je. 
O referendumu se donosi zakon. 
Clanak 88. 
Zastupnicki dom moze, najviše na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu 
Republike Hrvatske da uredbama ureduje pojedina pitanja iz njegova 
djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrdenih sloboda i 
prava covjeka i gradanina, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, 
djelokrug i nacin rada drzavnih tijela i lokalne samouprave. 
Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. 
Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka 
od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Zastupnicki dom ne odluci 
drukcije. 
Clanak 89. 
Zakone proglašava predsjednik Republike u roku osam dana od kad su, u 
skladu s Ustavom, doneseni u Zastupnickom domu. 
Clanak 90. 
Prije nego što stupe na snagu, zakoni se objavljuju u "Narodnim novinama", 
sluzbenome listu Republike Hrvatske. 
Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako 
nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukcije odredeno. Samo 
pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. 
Clanak 91. 
Drzavni se prihodi i rashodi utvrduju u drzavnom proracunu. 
U zakonu cija primjena trazi financijska sredstva, moraju se predvidjeti 
njihovi izvori. 
Clanak 92. 
Domovi Hrvatskog drzavnog sabora mogu osnivati istrazna povjerenstva za 
svako pitanje od javnog interesa. 
Istrazna povjerenstva imaju sastav, djelokrug i ovlasti u skladu sa 
zakonom. 
Clanak 93. 
Pucki je pravobranitelj opunomocenik Hrvatskog drzavnog sabora koji štiti 
ustavna i zakonska prava gradana u postupku pred drzavnom upravom i 
tijelima koja imaju javne ovlasti. 
Puckog pravobranitelja bira Zastupnicki dom na vrijeme od osam godina. 
Uvjeti za izbor i razrješenje, djelokrug i nacin rada puckog 
pravobranitelja i njegovih zamjenika ureduju se zakonom. 
2. Predsjednik Republike Hrvatske 
Clanak 94. 
Predsjednik Republike Hrvatske drzavni je poglavar. 
Predsjednik Republike zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, 
brine se za poštivanje Ustava, osigurava opstojnost i jedinstvenost 
Republike Hrvatske i redovno djelovanje drzavne vlasti. 
Clanak 95. 
Predsjednik Republike bira se na temelju opceg i jednakog birackog prava na 
neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina. 
Predsjednikom Republike nitko ne moze biti više od dva puta. 
Predsjednik Republike bira se vecinom svih biraca koji su glasovali. Ako ni 
jedan od kandidata ne dobije takvu vecinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana. 
Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u 
prvom glasovanju dobili najviše glasova. Ako koji od tih kandidata 
odustane, pravo da bude ponovno biran stjece kandidat koji je sljedeci po 
broju dobivenih glasova. 
Izbor predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a najviše 60 dana 
prije isteka mandata. 
Prije nego preuzme duznost, predsjednik Republike polaze svecanu zakletvu 
kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. 
Izbor predsjednika Republike ureduje se zakonom. 
Clanak 96. 
Predsjednik Republike ne moze, osim stranacke, obavljati nikakvu drugu 
javnu ili profesionalnu duznost. 
Clanak 97. 
U slucaju smrti, ostavke ili trajne sprijecenosti predsjednika Republike da 
obavlja svoju duznost, nastup koje utvrduje Ustavni sud Republike Hrvatske 
na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, duznost predsjednika Republike 
privremeno preuzima predsjednik Hrvatskog drzavnog sabora. 
Izbor novog predsjednika Republike mora se obaviti u roku 60 dana od dana 
kada je bivši predsjednik prestao obavljati duznost. 
Clanak 98. 
Predsjednik Republike: 
- raspisuje izbore za domove Hrvatskog drzavnog sabora i saziva ih na prvo 
zasjedanje; 
- raspisuje referendum u skladu s Ustavom; 
- imenuje i razrješuje duznosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske; 
- na prijedlog predsjednika Vlade Republike Hrvatske imenuje i razrješuje 
duznosti njezine potpredsjednike i clanove; 
- daje pomilovanja; 
- dodjeljuje odlikovanja i priznanja odredena zakonom; 
- obavlja druge duznosti odredene Ustavom. 
Clanak 99. 
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade, odlucuje o osnivanju 
diplomatskih i drugih predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu. 
Predsjednik Republike postavlja i opoziva diplomatske predstavnike 
Republike Hrvatske te prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih 
diplomatskih predstavnika. 
Clanak 100. 
Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oruzanih snaga Republike 
Hrvatske. 
Predsjednik Republike imenuje i razrješuje vojne duznosnike, u skladu sa 
zakonom. 
Predsjednik Republike imenuje clanove Vijeca obrane i nacionalne sigurnosti 
i predsjedava Vijecu. 
Na temelju odluke Zastupnickog doma Hrvatskog drzavnog sabora predsjednik 
Republike objavljuje rat i zakljucuje mir. 
Clanak 101. 
Predsjednik Republike donosi uredbe sa zakonskom snagom i poduzima 
izvanredne mjere u slucaju ratnog stanja ili neposredne ugrozenosti 
neovisnosti i jedinstvenosti drzave, ili kad su tijela drzavne vlasti 
onemogucena da redovito obavljaju ustavne duznosti. Dok se predsjednik 
Republike koristi tim ovlastima, Zastupnicki dom ne moze biti raspušten. 
Predsjednik Republike podnijet ce uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu 
Zastupnickom domu Hrvatskog drzavnog sabora cim se Sabor bude mogao 
sastati. 
Clanak 102. 
Predsjednik Republike moze sazvati sjednicu Vlade Republike Hrvatske i 
stavljati na njezin dnevni red pitanja za koja smatra da ih treba 
razmotriti. 
Predsjednik Republike predsjedava sjednici Vlade na kojoj je nazocan. 
Clanak 103. 
Predsjednik Republike moze Hrvatskom drzavnom saboru upucivati poslanice, a 
jednom godišnje podnosi mu izvješce o stanju hrvatske drzave i nacije. 
Clanak 104. 
Predsjednik Republike na prijedlog Vlade i uz supotpis njezina 
predsjednika, a nakon savjetovanja s predsjednikom Doma, moze raspustiti 
Zastupnicki dom, ako taj Dom izglasa nepovjerenje Vladi ili ako za mjesec 
dana od dana predlaganja ne prihvati drzavni proracun. 
Predsjednik Republike ne moze ponovno raspustiti Zastupnicki dom prije 
isteka godine dana od dana raspuštanja. 
Clanak 105. 
Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju pocini u 
obavljanju svojih duznosti. 
Postupak za utvrdivanje posebne odgovornosti predsjednika Republike moze 
pokrenuti Zastupnicki dom dvotrecinskom vecinom svih zastupnika. 
O odgovornosti predsjednika Republike odlucuje Ustavni sud Republike 
Hrvatske dvotrecinskom vecinom svih sudaca. 
Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, predsjedniku 
Republike prestaje duznost po sili Ustava. 
Clanak 106. 
Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih ovlasti pomazu Predsjednicko 
vijece i druga savjetodavna i pomocna tijela kojima clanove imenuje i 
razrješuje predsjednik Republike. 
3. Vlada Republike Hrvatske 
Clanak 107. 
Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i 
zakonom. 
Clanak 108. 
Vladu Republike Hrvatske cine predsjednik, potpredsjednici, ministri i 
drugi njezini clanovi. 
Clanak 109. 
Ustrojstvo i nacin rada i odlucivanja Vlade propisuje se zakonom i njenim 
poslovnikom. 
Unutarnje ustrojstvo ministarstva, Vlada ureduje uredbama, a za obavljanje 
svojih poslova osniva sluzbe. 
Clanak 110. 
Vlada donosi uredbe u skladu s Ustavom i zakonom, predlaze zakone i drzavni 
proracun te provodi zakone i druge propise koje donosi Hrvatski drzavni 
sabor. 
Clanak 111. 
Vlada je odgovorna predsjedniku Republike i Zastupnickomu domu Hrvatskog 
drzavnog sabora. 
Predsjednik, potpredsjednici i clanovi Vlade zajednicki su odgovorni za 
odluke koje Vlada donosi, a osobno su odgovorni za svoje podrucje rada. 
Clanak 112. 
Predsjednik Vlade, najkasnije 15 dana pošto je imenovan, predstavlja Vladu 
Zastupnickomu domu i trazi glasovanje o povjerenju Vladi. 
Imenovanje predsjednika i clanova Vlade prihvaceno je ako joj je povjerenje 
iskazala vecina svih zastupnika u Zastupnickom domu. 
Clanak 113. 
Na prijedlog najmanje jedne desetine zastupnika u Zastupnickomu domu moze 
se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinomu njezinom 
clanu ili Vladi u cjelini. 
Glasovanje o povjerenju Vladi moze zahtijevati i njezin predsjednik. 
Ne moze se glasovati o povjerenju prije nego proteknu tri dana od dana 
dostave prijedloga Zastupnickom domu. 
Odluka o nepovjerenju prihvacena je ako je za nju glasovala vecina od 
ukupnog broja zastupnika. 
Ako Zastupnicki dom odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, 
zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog 
prije proteka roka od tri mjeseca. 
Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, 
predsjednik Vlade podnijet ce ostavku predsjedniku Republike, a on ce 
raspustiti Vladu. 
Ako se izglasa nepovjerenje pojedinomu clanu Vlade, predsjednik Vlade moze 
podnijeti ostavku ili moze predloziti predsjedniku Republike da razriješi 
duznosti clana Vlade kojemu je izglasano nepovjerenje. 
Clanak 114. 
Ustrojstvo drzavne uprave ureduje se zakonom. 
Sluzbenici u drzavnoj upravi imenuju se na temelju natjecaja, ako zakonom 
nije drukcije odredeno. 
4. Sudbena vlast 
Clanak 115. 
Sudbenu vlast obavljaju sudovi. 
Sudbena vlast je samostalna i neovisna. 
Sudovi sude na temelju Ustava i zakona. 
Clanak 116. 
Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu 
primjenu zakona i ravnopravnost gradana. 
Ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova i postupak pred 
sudovima ureduju se zakonom. 
Ustanovljavanje, djelokrug i ustrojstvo drzavnog odvjetništva ureduju se 
zakonom. 
Clanak 117. 
Sudske su rasprave javne i presude se izricu javno, u ime Republike 
Hrvatske. 
Javnost se moze iskljuciti iz cijele rasprave ili njezina dijela ako se 
sudi malodobnicima, ili radi zaštite privatnog zivota stranaka, ili u 
bracnim sporovima i postupcima u svezi sa skrbništvom i usvojenjem, ili 
radi cuvanja vojne, sluzbene ili poslovne tajne i zaštite sigurnosti i 
obrane Republike Hrvatske. 
Clanak 118. 
U sudenju sudjeluju i suci porotnici, u skladu sa zakonom. 
Clanak 119. 
Suci i suci porotnici koji sudjeluju u sudenju ne mogu biti pozvani na 
odgovornost za mišljenje dano pri donošenju sudbene odluke. 
Suci imaju, u skladu sa zakonom, imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom 
drzavnom saboru. 
Clanak 120. 
Sudacka duznost je stalna. 
Sudac ce biti razriješen sudacke duznosti: 
- ako to sam zatrazi; 
- ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju duznost; 
- ako bude osuden za kazneno djelo koje ga cini nedostojnim obavljanja 
sudacke duznosti; 
- ako u skladu sa zakonom, zbog pocinjenog teškog disciplinskog djela, tako 
odluci, Drzavno sudbeno vijece. 
Protiv odluke o razrješenju od sudacke duznosti sudac ima pravo podnijeti 
zahtjev za zaštitu Zupanijskomu domu Sabora. 
Sudac ne moze biti premješten protivno njegovoj volji. 
Sudac ne moze obavljati sluzbu ili posao koje je zakon odredio kao 
nespojive sa sudackom duznošcu. 
Clanak 121. 
Suce i drzavne odvjetnike, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i 
razrješuje te o njihovoj disciplinskoj odgovornosti odlucuje Drzavno 
sudbeno vijece. 
Drzavno sudbeno vijece ima predsjednika i 14 clanova. 
Predsjednika i clanove predlaze Zupanijski dom, a bira ih Zastupnicki dom, 
na vrijeme od osam godina, iz reda istaknutih sudaca, drzavnih odvjetnika, 
odvjetnika i sveucilišnih profesora pravnih znanosti, u skladu sa zakonom. 
V. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 
Clanak 122. 
Ustavni sud Republike Hrvatske cini jedanaest sudaca koje bira Zastupnicki 
dom na prijedlog Zupanijskog doma, na vrijeme od osam godina iz reda 
istaknutih pravnika, osobito sudaca, drzavnih odvjetnika, odvjetnika i 
sveucilišnih profesora pravnih znanosti. 
Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od cetiri 
godine. 
Clanak 123. 
Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nikakvu drugu javnu 
ni profesionalnu duznost. 
Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u 
Hrvatskom drzavnom saboru. 
Clanak 124. 
Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske moze biti razriješen duznosti prije 
isteka vremena na koje je izabran ako zatrazi da bude razriješen, ako bude 
osuden na zatvorsku kaznu, ili ako trajno, što utvrduje sam Sud, izgubi 
sposobnost da obavlja svoju duznost. 
Clanak 125. 
Ustavni sud Republike Hrvatske: 
- odlucuje o suglasnosti zakona s Ustavom; 
- odlucuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom; 
- štiti ustavne slobode i prava covjeka i gradanina; 
- rješava sukob nadleznosti izmedu tijela zakonodavne, izvršne i sudbene 
vlasti; 
- odlucuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti predsjednika Republike; 
- nadzire ustavnost programa i djelovanja politickih stranaka i moze, u 
skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad; 
- nadzire ustavnost i zakonitost izbora i drzavnog referenduma i rješava 
izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova; 
- obavlja druge poslove odredene Ustavom. 
Clanak 126. 
Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut ce zakon ako utvrdi da je neustavan. 
Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut ce ili poništiti drugi propis ako 
utvrdi da je neustavan ili nezakonit. 
Clanak 127. 
Uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i prestanak njihove 
duznosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i 
zakonitosti, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zaštita ustavnih 
sloboda i prava covjeka i gradanina i druga pitanja vazna za izvršavanje 
duznosti i rad Ustavnog suda Republike Hrvatske ureduju se ustavnim 
zakonom. 
Ustavni zakon donosi se po postupku odredenome za promjenu Ustava. 
Unutarnje ustrojstvo Ustavnog suda Republike Hrvatske ureduje se njegovim 
poslovnikom. 
VI. USTROJSTVO LOKALNE (MJESNE) SAMOUPRAVE I UPRAVE 
Clanak 128. 
Gradanima se jamci pravo na lokalnu samoupravu. 
Pravo na lokalnu samoupravu obuhvaca pravo odlucivanja o potrebama i 
interesima gradana lokalnog znacenja, a osobito o uredivanju prostora i 
urbanistickom planiranju, o uredivanju naselja i stanovanja, o komunalnim 
djelatnostima, o brizi za djecu, socijalnoj skrbi, kulturi, tjelesnoj 
kulturi, športu i tehnickoj kulturi te zaštiti i unapredenju prirodnog 
okoliša. 
O lokalnoj samoupravi donosi se zakon. 
Clanak 129. 
Jedinice lokalne samouprave mogu, u skladu sa zakonom, biti opcina ili 
kotar i grad. Njihovo podrucje odreduje se zakonom pošto se prethodno 
pribavi mišljenje stanovnika tog podrucja. 
Ustrojstvo i djelokrug tijela jedinica lokalne samouprave ureduju se 
njihovim statutom a u skladu sa zakonom. 
Gradani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima u 
skladu sa zakonom i statutom jedinice mjesne samouprave. 
U naselju ili dijelu naselja gradani imaju pravo u skladu sa zakonom, 
osnivati i druge oblike mjesne samouprave. 
Clanak 130. 
U obavljanju lokalnih poslova tijela jedinica lokalne samouprave samostalna 
su u skladu sa zakonom i statutom i podlijezu samo nadzoru zakonitosti 
ovlaštenih drzavnih tijela. 
Za obavljanje poslova drzavne uprave mogu se u opcini ili kotaru i gradu 
zakonom osnivati tijela lokalne uprave. Ustrojstvo i djelokrug tih tijela 
ureduje se zakonom. 
Odredeni se poslovi drzavne uprave mogu zakonom prenijeti u djelokrug 
tijela jedinica lokalne samouprave. U obavljanju tih poslova tijela 
jedinica lokalne samouprave podredena su, u skladu sa zakonom, tijelima 
drzavne uprave. 
Clanak 131. 
Zupanija je jedinica lokalne uprave i samouprave. 
Podrucja zupanija odreduju se zakonom tako da one budu izrazaj povijesnih, 
prometnih i gospodarskih cimbenika i sposobne da budu prirodne samoupravne 
cjeline u okviru Republike Hrvatske. 
Ustrojstvo i djelokrug zupanijskih tijela odreduju se zakonom. 
Veliki se gradovi zakonom mogu urediti kao zupanije. 
VII. MEĐUNARODNI ODNOSI 
1. Medunarodni ugovori 
Clanak 132. 
Medunarodne ugovore u ime Republike Hrvatske sklapa predsjednik Republike, 
a moze ih u skladu sa zakonom, sklapati i Vlada Republike Hrvatske. 
Clanak 133. 
Zastupnicki dom Hrvatskog drzavnog sabora potvrduje medunarodne ugovore 
koji traze donošenje ili izmjenu zakona, medunarodne ugovore vojne i 
politicke naravi i medunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku 
Hrvatsku. 
Medunarodne ugovore kojima se medunarodnoj organizaciji ili savezu daju 
ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske, Zastupnicki dom Sabora 
potvrduje dvotrecinskom vecinom glasova svih zastupnika. 
Clanak 134. 
Medunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrdeni u skladu s Ustavom i 
objavljeni, a koji su na snazi, cine dio unutarnjega pravnog poretka 
Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe 
mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nacin koji su u njima 
utvrdeni, ili suglasno opcim pravilima medunarodnog prava. 
2. Udruzivanje i odcjepljenje 
Clanak 135. 
Pravo da pokrenu postupak udruzivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim 
drzavama ima najmanje jedna trecina zastupnika u Zastupnickom domu Sabora, 
predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. 
Zabranjuje se pokretanje postupka udruzivanja Republike Hrvatske u saveze s 
drugim drzavama u kojem bi udruzivanje dovelo, ili moglo dovesti do 
obnavljanja jugoslavenskoga drzavnog zajedništva, odnosno neke balkanske 
drzavne sveze u bilo kojem obliku. 
O udruzivanju Republike Hrvatske prethodno odlucuje Zastupnicki dom Sabora 
dvotrecinskom vecinom glasova svih zastupnika. 
Odluka o udruzivanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu vecinom 
glasova ukupnog broja biraca u drzavi. 
Referendum se mora odrzati u roku od 30 dana od dana donošenja odluke 
Zastupnickog doma Sabora. 
Odredbe ovoga clanka o udruzivanju odnose se i na uvjete i postupak 
razdruzivanja Republike Hrvatske. 
VIII. PROMJENA USTAVA 
Clanak 136. 
Pravo da predlozi promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje jedna 
petina zastupnika u Zastupnickom domu Hrvatskog drzavnog sabora, 
predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. 
Clanak 137. 
Zastupnicki dom uz prethodno mišljenje Zupanijskog doma odlucuje da li ce 
pristupiti promjeni Ustava vecinom glasova svih zastupnika. 
Nacrt promjene Ustava Zastupnicki dom utvrduje vecinom glasova svih 
zastupnika. 
Clanak 138. 
O promjeni Ustava odlucuje, uz prethodno mišljenje Zupanijskog doma, 
Zastupnicki dom dvotrecinskom vecinom glasova svih zastupnika. 
Clanak 139. 
Promjenu Ustava proglašava Zastupnicki dom Hrvatskog drzavnog sabora. 










    For great classic literature visit:

    Project Gutenberg Consortia Center Bringing the world's
    eBook Collection Together http://www.Gutenberg.us